Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine usvojilo je zahtjev za azil za rusku državljanku porijeklom iz Čečenije Selimu Ismailovnu Khadisovu, koju Rusija tereti za terorističke aktivnosti.
Zahtjev za azil je prihvaćen i za njeno troje maloljetne djece, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nina Velić, pravna savjetnica u organizaciji "Vaša prava", koja joj je pružala podršku u postupku za dobijanje azila.
Azil je odobren nepune dvije sedmice, nakon što je Bosna i Hercegovina odbila zahtjev Rusije da Khadisova bude izručena pravosudnim organima te zemlje.
Velić je istakla da se Khadisovoj i njenoj djeci priznaje i status supsidijarne zaštite, koja se odobrava na godinu dana.
"To je jedan oblik međunarodne zaštite, što znači da ona više ne treba da strepi da će biti prisilno protjerana iz Bosne i Hercegovine. To znači da je njoj Bosna i Hercegovina pružila utočište. Postoji i mogućnost produženja supsidijarne zaštite i svaki sljedeći put se produžava na dvije godine. Kada Ministarstvo utvrdi da više ne postoji opasnost za nju i njenu djecu, tada se supsidijarna zaštita i ukida ", objasnila je Velić.
Ističe i kako Khadisova i njena djeca imaju pravo na izdavanje kartona o supsidijarnoj zaštiti koji će služiti za pomoć u ostvarivanju prava u BiH.
"Taj dokument će njoj služiti umjesto lične karte, dokazuje svoj status, identitet, može ovdje da radi, ostvaruje zdravstvenu zaštitu, a djeca mogu da pohađaju nastavu u školama u Bosni i Hercegovini", navela je Velić.
U sklasu sa statusom, ističe ova predstavnica Vaših prava, Khadisa ima pravo i na to da joj BiH osigura besplatan smještaj, ukoliko nije u mogućnosti da ga sama obezbijedi.
Šta je prethodilo odluci o azilu?
Khadisova je uhapšena u BiH 29. septembra, kada je s troje djece stigla u Sarajevo letom iz Istanbula.
Odmah nakon hapšenja na sarajevskom aerodromu razdvojena je od djece, koja su smještena u prihvatni centar za maloljetnike u Sarajevu.
Sud BiH je Khadisovoj odredio ekstradicioni pritvor, na ročištu 8. novembra, a novom odlukom te pravosudne institucije od 5. decembra on je ukinut, a odmah poslije joj je i dozvoljeno spajanje sa djecom.
Nakon što je Sud BiH utvrdio da ne postoje uslovi za njeno izručenje Rusiji, ministar pravde BiH Davor Bunoza potpisao je 16. decembra Rješenje kojim se i zvanično odbija ruski zahtjev.
U potjernici koju je Rusija putem INTERPOL-a raspisala 2017. godine, a u koju je RSE imao uvid, ističe se kako je Khadisova 2015. godine otišla iz Rusije u Siriju gdje je "obučavana u terorističkom kampu za gađanje, bombardovanje, fizičku i borbenu taktiku".
Rusija je tereti da se kao strani plaćenik potom pridružila snagama terorističke organizacije tzv. Islamska država i učestvovala u borbama.
Khadisova je na ročištu pred Sudom BiH, koje je održano 6. novembra, ustvrdila da nikada nije bila u Siriji i da je proteklih desetak godina živjela u Turskoj gdje je pobjegla od, kako tvrdi, porodičnog nasilja u Čečeniji.
Ispričala je i da je preživjela zlostavljanja u Čečeniji, te da je silovana. Za zlostavljanje je optužila i bivšeg muža.
Njen advokat Emir Gazić izjavio je ranije za RSE da su Selimu zlostavljale moćne osobe bliske režimu Ramzana Kadirova, autokratskog vladara Čečenije, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
