Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, stavljen je na listu sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, saopšteno je iz ove institucije u srijedu, 18. decembra.
Košarac je na listu dodat zajedno sa još tri osobe i četiri preduzeća. Za njega OFAC navodi da često od Dodika dobija zadatak da "zloupotrebljava svoju zvaničnu poziciju za Dodikovu korist".
Navode da je Košarac, kao državni ministar i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, Dodik imao autoritet da utiče na političke i budžetske procese.
"Košarac je svoju poziciju koristio da potkopa efikasnost državnih institucija za Dodikovu korist", navodi OFAC, te dodaju da je, između ostalog, tokom 2024. godine blokirao normalno funkcionisanje Savjeta ministara da bi obezbijedio postavljanje Dodikove nominacije za državnu funkciju, ne navodeći ko je u pitanju.
Ostalima su nametnute sankcije zato što su, kako se navodi u saopštenju, "dio finansijske mreže sankcionisanog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, i omogućavaju porodici Dodik da nastavi sa svojim pokušajima da izbjegne sankcije".
Sem Košarca, na listu su dodati i Aleksandar Dobrić i njegov otac Mirko Dobrić, kao i Vlatko Vukotić, za koje OFAC navodi da su sarađivali sa djecom Milorada Dodika. Sankcionisane su i kompanije u njihovom vlasništvu, "Best Service", "Fruit Eco" i "Vorto". Sankcionisan je i "Nimbus Innovations", kompanija nastala na osnovama ranije sankcionisanog "Siriusa".
Pojašnjavaju da je Aleksandar Dobrić, Dodikov rođak, osnovao kompaniju "Best Service", pod originalnim imenom "Agape Best", te da ona ima istu adresu kao ranije sankcionisani restoran "Agape" u vlasništvu Gorice Dodik, te da se bavi istim, ugostiteljskim poslom.
Mirko Dobrić je zajedno sa Igorom Dodikom vlasnik ranije sankcionisane kompanije "Fruit Eco" iz Gradiške, koja se bavi voćarstvom, a on se vodi kao njen direktor.
Aprila 2024. godine, na istoj adresi je osnovana firma "Zelena jabuka", u 100-odstotnom vlasništvu Mirka Dobrića, te se bavi istim poslovima kao "Fruit Eco".
Sankcionisan je i Vlatko Vukotić, nekadašnji glavni i odgovorni urednik Alternativne televizije iz Banjaluke, medijske kuće koja je pod sankcijama od januara 2022, a koji je do nedavno bio zaposlen u sankcionisanoj IT kompaniji "Prointer ITSS", takođe povezanoj sa Igorom Dodikom.
"Igor je Vukotiću dao instrukcije o finansijskim obavezama koje je Vukotić trebalo da ispuni. Vukotić je tražio Igorov savjet o dugu njegove kompanije za odnose sa javnošću, Vorto. U skladu sa Igorovim uputstvima, Vukotić je pristao da izvrši pritisak na entiteta koji su poduzeli mjere protiv Igorove mreže. Takođe je savjetovao Igora kako da smanji pritisak na entitete pod američkim sankcijama", navodi se u saopštenju.
Izrečene sankcije, između ostalog, znače zamrzavanje imovine tih osoba i kompanija u SAD-u, zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju s njima, dok banke i druge firme i pojedinci u regiji i svijetu, takođe, mogu biti meta sankcija ako sarađuju s njima.
Šta kažu u OFAC-u?
"Dodik i njegova porodica se i dalje oslanjaju na pouzdane saradnike za prikrivanje njihovih veza sa novim poslovima, čime se bogate oni i saradnici, a u tom procesu pokušavaju da zaobiđu američke sankcije", rekao je Bredli T. Smit (Bradley T. Smith), vršilac dužnosti podsekretara Ministarstva za terorizam i finansijske obavještajne poslove.
Dodao je da će "Sjedinjene Države nastaviti da razotkrivaju ove napore, te da pozivaju na odgovornost pojedince koji omogućavaju ove sheme".
Milorad Dodik je pod američkim sankcijama od 2017, zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu, a stavljen je na listu ponovo 2022. godine, takođe zbog prijetnji ovom sporazumu, ali i zbog povezanosti sa korupcijom na Zapadnom Balkanu.
Njegova djeca, Gorica i Igor Dodik, pod sankcijama su od oktobra 2023. godine, kada je OFAC naveo da oni "omogućavaju nastavak Dodikovog korumpiranog djelovanja u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj".
Prema izvršnoj uredbi američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) iz 2021. godine, o sankcijama osobama sa Zapadnog Balkana, do sada je u Bosni i Hercegovini sankcionisano 40-ak osoba.
Radi se o osobama koje su, kako je navedeno u uredbi, umiješane u prijetnje miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, opstrukciju implementacije mirovnih sporazuma, ili koruptivno djelovanje.
