Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza potpisao je Rješenje kojim se odbija zahtjev za izručenje Čečenke Selime Ismailovne Khadisove Rusiji, koja je tereti za terorističke aktivnosti.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdila u ponedjeljak, 16. decembra, Tea Pokrajčić, koordinatorka organizacije Kuća ljudskih prava iz Banjaluke, koja joj je pružala podršku u ekstradicionom postupku.
Time je, kaže Pokrajčić, provedeno Rješenje Suda BiH, čije apelacino vijeće je početkom decembra zaključilo da ne postoje zakonski uslovi za izručenje Khadisove Rusiji.
U Rješenju ministra pravde BiH, u koje je RSE imao uvid, navodi se da je putem Ambasade Rusije 30. oktobra dostavljena molba za izručenje od Generalnog tužilaštva Ruske Federacije koje Khadisovu tereti za "organizovanje nelegalne oružane formacije ili učešće u njoj, kao i učešće u oružanom sukobu ili vojne radnje" suprotne interesima ruske države.
"Imajući u vidu da je Sud BiH utvrdio da je potraživana u postupku traženja azila u Bosni i Hercegovini, odnosno da uživa supsidijarnu zaštitu, ministar pravde Bosne i Hercegovine je, nakon što je ostvario uvid u rješenja Suda BiH, donio Rješenje kao u izraci", navodi se u obrazloženju Rješenja ministra pravde BiH, kaže Pokrajčić.
No, ističe ona za RSE, iako Khadisovoj ne prijeti više izručenje Rusiji, Čečenka i dalje nije zaštićena od moguće deportacije iz BiH, ukoliko joj bude odbijen zahtjev za azil, podnesen 1. novembra.
Khadisova je uhapšena u BiH 29. septembra, kada je s troje djece stigla u Sarajevo letom iz Istanbula.
Odmah nakon hapšenja na sarajevskom aerodromu razdvojena je od djece, koja su smještena u prihvatni centar za maloljetnike u Sarajevu.
Sud BiH je Khadisovoj odredio ekstradicioni pritvor, na ročištu 8. novembra, a novom odlukom te pravosudne institucije od 5. decembra on je ukinut.
U potjernici koju je Rusija putem INTERPOL-a raspisala 2017. godine, a u koju je RSE imao uvid, ističe se kako je Khadisova 2015. godine otišla iz Rusije u Siriju gdje je "obučavana u terorističkom kampu za gađanje, bombardovanje, fizičku i borbenu taktiku".
Rusija je tereti da se kao strani plaćenik potom pridružila snagama terorističke organizacije tzv. Islamska država i učestvovala u borbama.
Khadisova je na ročištu pred Sudom BiH, koje je održano 6. novembra, ustvrdila da nikada nije bila u Siriji i da je proteklih desetak godina živjela u Turskoj gdje je pobjegla od, kako tvrdi, porodičnog nasilja u Čečeniji.
Ispričala je i da je preživjela zlostavljanja u Čečeniji, te da je silovana. Za zlostavljanje je optužila i bivšeg muža.
Njen advokat Emir Gazić izjavio je ranije za RSE da su Selimu zlostavljale moćne osobe bliske režimu Ramzana Kadirova, autokratskog vladara Čečenije, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
