Osmero djece je povrijeđeno u banjalučkoj regiji u "supermen izazovu". Riječ je o imitiranju novog opasnog TikTok izazova u kojem dvoje djece isprepletenih ruku bacaju treće dijete u zrak, koje nakon toga pada na betonsku podlogu, imitirajući skok u more.
Proširio se među školarcima u Bosni i Hercegovini, a može uzrokovati potres mozga, prelome podlaktice, zglobova, pa čak i kičme.
"Zakazao sam vanrednu sjednicu Nastavničkog vijeća da uradimo što škola može uraditi da se utiče kroz savjetodavne razgovore sa djecom. Ovdje veliku ulogu moraju odigrati i roditelji. Ne možemo sami preuzeti ulogu vaspitača, to postaje društveni problem", kaže za Radio Slobodna Evropa(RSE), direktor Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen.
On je i direktor osnovne škole "Sveti Sava" u Banjaluci gdje je, kako kaže za RSE, teško povrijeđena djevojčica petog razreda koja je učestvovala u TikTok izazovu.
"Oni ukrste ruke, njih pet šest, drugi đak, se baci, oni ga odbace, dvoje troje je prošlo bez posljedica, na kraju je ta djevojčica pala na leđa i dočekala se na ruke i napuknuće kostiju", kaže Popržen.
Dodaje i da je u školi već dvije godine zabranjena upotreba mobitela.
"Ali, šta to vrijedi kada dođu kući ili kada su napolju. Ne može škola zamijeniti ulogu roditelja", kaže on.
Upozorenje je došlo i iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u kojem se apeluje na roditelje da se informišu o ovoj društvenoj platformi, njenim mogućnostima, te poduzmu mjere nadzora.
"Nažalost, podaci govore da navedenu aplikaciju masovno koriste tinejdžeri, pa i mlađa djeca", saopšteno je iz Policijske uprave.
U poslovnoj politici ove društvene mreže navodi se da korisnici mreže "Tik-Tok" ne mogu biti osobe mlađe od 13 godina.
Slična situacija i u Sarajevu
Vijeće roditelja Kantona Sarajevo prije nekoliko dana je poslalo roditeljima osnovnih i srednjih škola u ovom kantonu cirkularnu poruku, u kojoj se upozorava na opasnost od tzv."supermen izazova".
Poruku je dobila i Vedrana, čije je dijete sedmi razred jedne sarajevske osnovne škole. Ona u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže da su roditelji obaviješteni i upozoreni od razrednice i Vijeća roditelja da razgovaraju s djecom o TikTok izazovu.
"Djeca rade taj izazov u našoj školi, znamo da ga ima", kaže Vedrana.
U toj cirkularnoj poruci prikazane su i fotografije preloma obje podlaktice djeteta nakon što je učestvovao u ovom izazovu.
U posljednjih nekoliko dana povećan je broj djece i tinejdžera koji se javljaju u Hitnu pomoć, a povećan je i broj posjeta terenskih ekipa u školama.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su za RSE kazali da su proteklih dana imali intervenciju u jednoj srednjoj i dvije osnovne škole na području Kantona Sarajevo.
"Mi smo prije neki dan imali intervenciju u jednoj srednjoj školi, zbog povreda ruku djeteta koje je učestvovalo u tom izazovu. Riječ je o prelomu obje kosti podlaktice sa pomjeranjem kostiju. Nekad se te povrede mogu liječiti samo gipsom, a u nekim slučajevima i operativno. Iz čak dvije osnovne škole dovedeno je dvoje djece koja su povrijeđena u ovom izazovu", kaže za RSE, Riada Blažević, doktorica u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.
TikTok izazov se imitira ne samo u školama, već i na treninzima. Pojedina djeca su završila sa ozbiljniim povredama glave i potresom mozga.
"To su jako teške povrede, to su djeca koja dođu sa obostranim lomovima ekstremiteta, to su teške povrede koje mogu dovesti do invaliditeta", kaže za RSE Maja Dedić, specijalista urgentne medicine Opće bolnice u Sarajevu.
Dodaje da je riječ, najčešće, o dobi djece od petog razreda, pa do drugog razreda srednje škole.
Do sada je u Općoj bolnici ambulantno zbrinuto četvero djece.
Pojedine škole rade na prevenciji
Osnovna škola "Fatima Gunić" u Sarajevu nije imala slučajeva gdje su djeca imitirala opasni TikTok izazov, no bez obzira na to, u školi rade na prevenciji, kaže za RSE direktorica Azra Tucaković.
"Pedagog škole obilazi učionice, učenike i razgovara sa njima, a Vijeće roditelja je već upozorilo na taj izazov, mi radimo na prevenciji", kaže Tucaković.
Vijeće roditelja Kantona Sarajevo godinama zagovara donošenje zakona kojim će se u Federaciji BiH zabraniti korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Postoji spremnost da se ta ideja i realizira u narednom periodu.
"Svugdje u svijetu se radi na tome da se TikTok zabrani. Sada je ta mreža postala jedan veliki problem za djecu i roditelje, jer se pojavljuju različiti izazovi i to sve utiče na neprihvatljive oblike ponašanja djece. Dosta tih izazova se dešava u školskim ustanovama, roditelji i prosvjetni radnici mogu zajedno zaustaviti te izazove, da uvedemo pojačana dežurstva i ostalih stručnih službi u školi", kaže za RSE, Elma Dizdarević predsjednica Vijeća roditelja KS.
Društvena mreža TikTok osnovana je 2012. godine u Kini. Aplikacija za tu društvenu mrežu zabranjena je u toj državi, ali je za pet godina dobila milijardu korisnika u svijetu.
Evropski parlament, Evropska komisija i Vijeće Evropske unije zabranile su TikTok na uređajima osoblja. Pod zabranom Evropskog parlamenta, poslanicima i osoblju je, također, savjetovano da uklone TikTok aplikaciju sa svojih ličnih uređaja.
Australija je prije nekoliko dana zakonski zabranila korištenje društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina.
Djeca na internetu provode više od pet sati
U istraživanju Global Analitike iz 2020. godine se navodi da veliki broj roditelja nije adekvatno upućen u sve opasnosti koje vrebaju s interneta niti zna kako zaštititi dijete od njih.
"Koliko roditelji razgovaraju s djecom, koliko imamo vremena u razgovoru s djecom, taj omjer je poražavajući, djeca na internetu i mrežama provode po četiri, pet i više sati, a sa roditeljima ne provode ni četiri, pet ili šest minuta. To su ogromne razlike, i zato je negativan uticaj društevnih mreža na njihovo ponašanje", kaže dječiji psiholog Senija Tahirović.
Navedeno je i da 60 posto roditelja u Bosni i Hercegovini nije upoznato sa sadržajima koje im djeca gledaju, odnosno čemu imaju pristup, koje stranice posjećuju i s kim komuniciraju.
"Umjesto da im dajemo telefone, jako bi bilo važno da se kontroliše šta dijete gleda i da mu se ogranični ono što gleda. Djeca nemaju ideja kako da popune svoje vrijeme, i roditelji bi trebalo da ponude neke druge sadržaje, da bio se izbalansiralo korištenje mreža. To se ne može zaobići, to je budućnost naše djece, ali se to može na neki način prevenirati", kaže za RSE dječiji psiholog Senija Tahirović.
Mobilni telefon posjeduje pet od šest djece (83,7 posto) obuhvaćene istraživanjem koje je zajedno uradio UNICEF i Regulatorna agencija za komunikacije BiH.
Zabrinjavajući je i podatak da svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina ima profil na nekoj od društvenih mreža uključujući X, Facebook, YouTube, Google ili Instagram.
