"Ako Skupština Republike Srpske usvoji zakone o povećanju nameta za male preduzetnike, ja ću zatvoriti radnju."
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Aziz Smajić, vlasnik jedne od rijetkih zanatskih radnji u Srebrenici, koja se ubraja u najsiromašnije opštine u Republici Srpskoj (RS).
Azizova bojazan dolazi nakon što je Vlada Republike Srpske krajem prošle sedmice usvojila prijedlog zakona kojima se predviđa povećanje poreza na dohodak i doprinose za samostalne preduzetnike u tom bh. entitetu.
On se više od dvije decenije bavi proizvodnjom i popravkom namještaja.
Kaže kako mu je samo u posljednje dvije godine promet opao za 80 odsto, jer je poskupila nabavka materijala, a smanjila se potražnja.
"Niti ko ima posla niti zarade, niti ko od nas zanatlija može opstati. Ako se usvoji zakon o povećanju doprinosa, onda mi ništa drugo ne predstoji nego da zatvorim svoju radnju i odjavim djelatnost. Ne govorim to samo u svoje ime, već sam u razgovorima sa kolegama i preduzetnicima načuo da i oni slično razmišljaju", ispričao je Aziz za RSE.
Na dnevnom redu Skupštine RS, čije zasijedanje je počelo 10. decembra, su prijedlozi zakona o dohotku i doprinosima.
U obrazloženju zakona, Vlada je navela da im je cilj "borba protiv sive ekonomije".
Umjesto da povećamo plate radnicima, nama povećavaju namete
Banjalučanka Žana Arsić je 27 godina frizerka i ima svoj salon.
Ukoliko prijedlozi zakona budu usvojeni u skupštini, za nju će to, kako kaže, značiti da će na mjesečnom nivou imati oko 150 evra dodatno poreskih nameta, a na godišnjem 1,800 evra.
"Umjesto da povećamo plate radnicima, nama povećavaju namete. U svakom slučaju, kako će se ljudi snaći, vidjećemo da li će morati da otpuštaju svoje najrođenije ili će ići u 'sivu zonu', početi da rade na crno", istakla je ova preduzetnica.
Žana je i predsjednica Zanatsko- preduzetničke komore regije Banjaluka, u kojoj, po njenim riječima, ima oko 6.000 preduzetnika.
"U Republici Srpskoj danas ima preko 26.000 malih preduzetnika, dakle to je 26.000 ljudi, plus njihovi radnici i porodice. Naravno da mi osjećamo veliku odgovornost i da ih moramo zaštititi", rekla je ona, pozivajući i entitetsku vladu i poslanike da odustanu od trenutnog usvajanja zakona.
Banjalučanka Jovana Panić, kao mlada preduzetnica, počela je da zapošljava i nove radnike. No, ukoliko zažive novi porezi, razmisliće o budućem poslovanju.
"Umjesto povećanja plate mojem radnicima, ja moram da plaćam nove namete državi. To znači da će moji radnici ili dobiti ili otkaz ili smanjenje plate", poručila je ona.
A Radomir Božičković, preduzetnik iz Doboja, za RSE ističe kako bi sa druge strane vlast, uz uvođenje novih nameta, morala uraditi i više na zaštiti domaćeg tržišta.
"Problem je kako naš proizvod plasirati da se nosi sa haračom. Mene ne interesuje koliko će država uzeti. Nas uvoz gazi", rekao je Radomir.
Ističe kako je u preduzetništvu već 25 godina, te da trenutno zapošljava četiri osobe. Kaže da trenutno ne može reći kako će se nova zakonska rješenja, ukoliko budu usvojena, odraziti na njegovo poslovanje.
Računica pokazuje 'gašenje' onih na ivici rentabilnosti
Prvobitnim prijedlogom bilo je planirano povećanje doprinosa za samostalne preduzetnike sa 60 na 80 odsto prosječne bruto plate u RS.
Nakon pregovora preduzetnika sa entitetskim Ministarstvom finansija, dogovoreno je da se u toku 2025.godine stopa doprinosa poveća na 70, a tek u 2026. godini na 80 odsto.
Irena Radić, viša asistentkinja na poslovnom pravu Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, izračunala je da će tako samostalni preduzetnici umjesto sadašnjih oko 360 maraka (oko 180 evra) u toku naredne godine plaćati oko 100 maraka (50 evra) više u narednoj godini. U 2026. godini doprinosi rastu za još oko 35 evra mjesečno.
"Ovo povećanje će značiti dodatnih 2,078 maraka (oko 1,060 evra) godišnje više nego sada, što za nemali broj preduzetnika predstavlja cijeli mjesec rada samo za pokrivanje ovih dodatnih rashoda", ocijenila je Radić za RSE.
Do sada su se malim preduzetnicima smatrala ona pravna lica koja su poslovala sa godišnjim prihodom do 50.000 maraka (25.000 evra), a sada se ta granica povećava na 100.000 maraka (50.000 evra).
Radić kaže kako "nije sigurna" da novi nameti "zaista doprinose borbi protiv sive ekonomije". To se, dodaje, vidi i u obrazloženju, u kome u Vladi navode gubitak prihoda od doprinosa od približno 44 miliona maraka (22 miliona evra), prema trenutnom obračunu doprinosa za samostalne preduzetnike.
"Predloženo povećanje osnovice doprinosa u naredne dvije godine, projektovano je da poveća prihode od doprinosa za dodatnih 28 miliona maraka (više od 14 miliona evra) godišnje", navela je Radić.
Dodaje kako bi povećani nameti mogli "ugasiti mnoge koji su već poslovali na ivici rentabilnosti i možda ih natjerati da pređu u sivu zonu".
Kakvo je obrazloženje Vlade RS?
Iz Ministarstva finansija RS nisu odgovorili na upit RSE zbog čega se povećavaju porezi i doprinosi.
U obrazloženju u skupštinskim materijalima stoji da ukupan prihod koji prijave mali preduzetnici u RS iznose oko 330 miliona maraka (oko 165 miliona evra).
"Što znači da u prosjeku prijavljeni prihod malog preduzetnika iznosi samo 22,600 maraka godišnje, to ukazuje na činjenicu da u ovoj oblasti postoji određeni stepen sive zone", navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija.
Istaknuto je i da se zakonski želi precizirati da je obveznik doprinosa, između ostalih, i osoba koja obavlja preduzetničku djelatnost ili samostalno zanimanje kao osnovno zanimanje, pod uslovom da nije korisnik prava na penziju.
Dodaje se i da je u registru Poreske uprave zabilježeno više od 51.000 pravnih lica koja posluju u RS tokom 2023. godine. U istoj godini naplaćeno je više od 360 miliona maraka (oko 180 miliona evra) poreza na dobit.
Saradnja na tekstu: Sadik Salimović, Arnes Grbešić
