Dupleks kuća u banjalučkom naselju Paprikovac, promatraču ni po čemu različita od drugih i bez istaknute reklame, dom je tek osnovanoj kompaniji AE 777.
U ovoj činjenici ništa ne bi bilo sporno da vlasnik ove kompanije nije Rus Andrei Beker, koji se dovodi u vezu s obukama Moldavaca za izazivanje nereda u toj zemlji.
On je jedan od dvojice ruskih državljana za koje je potvrđeno da su boravili u Bosni i Hercegovini(BiH) u prethodnim mjesecima i održavali neki vid obuka i seminara Moldavcima za izazivanje nereda. Beker je napustio BiH, a drugi Rus Aleksandar Bezrukavji je u pritvoru i čeka izručenje u Poljsku.
Te obuke je, prema bh. obavještajnim podacima, Beker provodio upravo u Banjoj Luci s drugim osobama koje je identificirala moldavska policija u oktobru 2024. godine.
Ranije je ukrajinska stranica Mirotvorec, koja objavljuje baze podataka o "proruskim teroristima, separatistima, plaćenicima, ratnim zločincima i ubojicama", Bekera označila kao pripadnika paravojne ruske plaćeničke skupine Wagner, odnosno kao ruskog plaćenika.
Kako je Beker otvorio firmu u BiH?
U registru kompanija uz Bekerovu firmu za, kako se navodi, računalno programiranje, naveden je i kontakt telefon na koji se Radiju Slobodna Evropa (RSE) javila žena koj se nije željela predstaviti i koja kaže da nema nikakve veze s firmom.
- Odakle Vaš broj onda u registru?
- Pa, znate kako, mi smo knjigovodstveni biro, vjerovatno je u APIF-u (Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge) povučen broj, u APIF-u oni povlače brojeve.
- Dakle, Vi ste knjigovođa gospodinu Bekeru?
- Ja sam knjigovođa, ali oni ne vode knjige kod mene, razumijete me? Oni ne posluju preko mene, ne razumijete?
- Ne razumijem odakle broj ako niste uopće povezani? Jeste li imali kakve kontakte s gospodinom Bekerom?
- Ja sam imala vezano za njegovu radnu dozvolu, samo to.
Ovako je zvučao razgovor sa ženom čiji je broj istaknut na Bekerovoj registraciji koja na kraju pojašnjava da je u septembru pomogla grupi državljana Rusije da dobiju radnu dozvolu.
"Otad nisam imala nikakav kontakt s njima", rekla je.
Pojasnila je i da je dozvole izdao Zavod za zapošljavanje entiteta Republika Srpska. Na pitanje može li objasniti na osnovu čega su dobili dozvole, kaže:
"Ja Vama prvo ne smijem davati nikakve informacije, a i ne znam. Ljudi su, shvatate me, oni su sami radili, ja sam im samo popunjavala zahtjeve. Ljudi nisu znali naš jezik, oni su nas angažovali da mi njima popunimo obrasce, zahtjeve, mi smo to odradili, ljude više nikad nismo vidjeli."
Kaže i da nije sigurna koliko je osoba ukupno dobilo radne dozvole.
RSE je utvrdio da je kompanija koja je pružala pomoć Rusima u dobivaju radnih dozvola BS centar iz Banje Luke. Riječ je o kompaniji koja pruža "kombinirane uredske administrativne uslužne djelatnosti".
"Oni nisu imali svoje brojeve telefona ovdje, svoje registrovane i onda morali smo sad naći broj telefona da pozovu kad bude, institucije pozovu kad bude gotovo", rekla je žena iz kompanije BS centar.
Šta se zna o Bekeru?
Andrei Beker je, prema informacijama Službe za poslove sa strancima, imao prijavu boravka na području Banje Luke, u pravnom licu koje pruža usluge smještaja.
Prema informacijama Službe, Beker je BiH napustio 7. oktobra.
U BiH je ušao koristeći pasoš na kojem je navedeno ime Beker Andrej Genadijevič i datum rođenja iz 1981. godine.
Međutim, fotografija na ovom pasošu pokazuje da je riječ o istoj osobi za koji ukrajinska stranica Mirotvorec navodi da mu je patronim Olegovič. Datum rođenja na ovom popisu je iz 1971. godine.
Beker se, međutim, na Mirotvorecu pominje i s patronimom Genadijevič i navodi se da je agent ili slobodni zaposlenik Glavne obavještajne uprave Generalštaba Ruske Federacije (GRU).
Slično ili skoro isto se navodi i na mjestu na kojem Beker ima drugi patronim i datum rođenja. Prema istraživanju RSE, Beker je, takođe, koristio alter-ego Roman Černov.
Mirotvorec navodi da je Beker ranije imao problem s jednom bankom, zbog radnji koje je banka okarakterizirala kao prevaru.
Prema podacima do kojih je došao RSE, Beker je porijeklom iz Novorosijska, najveće ruske luke na Crnom moru, te je bio prijavljen na različitim adresama u ovom gradu prethodnih 20-ak godina.
Javno dostupni podaci pokazuju da je Beker u Novorosijsku imao automehaničarsku radnju od 2006. do 2020. godine, te da je osnovao tri različite građevinske kompanije, osnovane prije nešto manje od 20 godina.
Nijedna od njih danas ne postoji.
Bekera su moldavska policija i obavještajna agencija opisale kao osobu koja je bila dio grupe za koju kažu da su u kampovima za obuku u BiH i Srbiji obučavali mladiće da uče izrađivati eksploziv i koristiti dronove, kao i da "izazivaju nerede" pred izbore u Moldaviji.
Drugi Rus u pritvoru, čeka se odluka o izručenju?
Kad i Beker, u BiH je boravio i Aleksandar Bezrukavji.
Rus uhapšen u Bosni i Hercegovini s krivotvorenim dokumentima Španije, koji se sumnjiči da je dio grupe koja je obučavala Moldavce za izazivanje nereda u toj zemlji, i kojeg Poljska traži - tvrdi da je riječ o političkom progonu.
Aleksandar Bezrukavji je ovo ustvrdio pred Sudom BiH na ročištu, 5. decembra, kada mu je određen ekstradicijski pritvor u BiH.
Raspravljalo se i o zahtjevu Poljske za izručenje, koja ga tereti za terorizam i sudjelovanje u aktivnostima strane obavještajne službe protiv države.
Sud BiH je za RSE rekao da će odluku, kad bude donesena, o ispunjenosti zakonskih pretpostavki za izručenje potraživanog, dostaviti Ministarstvu pravde BiH na konačno odlučivanje, što je uobičajena procedura u BiH.
Dotad, Bezrukavji ostaje u pritvoru u državnom zatvoru u Istočnom Sarajevu.
On je uhapšen u Bosanskoj Krupi, na krajnjem sjeverozapadu BiH, 16. novembra. Tada je rečeno da je priveden zbog krivotvorenih isprava.
Potom su potvrđene informacije da se sumnjiči i da je bio dio grupe ruskih državljana koji su obučavali Moldavce za izazivanje nereda.
Bezrukavji je u BiH došao iz Turske u februaru 2024. godine.
Pred Sudom BiH se ne raspravlja o njegovom boravku u BiH, niti o navodima da je obučavao Moldavce kod Banje Luke.
Bezrukavji slao sumnjivu pošiljku?
Tužiteljstvo BiH je navelo da je od Poljske zaprimilo originalnu materijalnu dokumentaciju iz koje je vidljivo da Poljska traži Bezrukavja, kao i popratnu dokumentaciju u kojoj je i rješenje Suda Poljske o utvrđivanju osnovane sumnje da je traženi počinio krivično djelo špijunaže u skladu sa zakonom Republike Poljske.
Bezrukavji je tražen zbog sumnje da je počinio krivična djela za koje je poljski zakon propisao kazne i do 12 godina zatvora.
Tokom ročišta pred Sudom BiH tvrdio je da ništa od onog što poljski organi tvrde nije tačno. Ustvrdio je da ne poznaje osobe koje se pominju u dopisu Poljske.
"Da sam znao da je krivično djelo slanje pošiljke, nikad je ne bih poslao", rekao je osporavajući da je riječ o obavještajnom radu i da je dio grupe koja je djelovala organizirano.
Pošiljke koje se pominju su poslane u Kanadu i SAD i sadržavale su, navodno, odjevne predmete i obuću. Iz Poljske tvrde da su to bile testne odnosno pripremne radnje s ciljem da kasnije u pošiljkama budu eksplozivne naprave.
Zbog činjenice da je riječ o informacijama koje Poljska istražuje, ni Sud ni Tužiteljstvo BiH nisu mogli dati više detalja.
Iz Okružnog suda u Varšavi su za RSE naveli da je postupak protiv Bezrukavja u toku i da je 10. septembra izdan europski nalog za hapšenje.
"Sumnjiči se da je počinio djelo - špijunaža za strane obavještajne službe", navedeno je iz Suda.
Više detalja, navode iz Suda, ne mogu dati jer je postupak u fazi istrage i "povjerljive je prirode".
Bezrukavji je kao ruski državljanin sa ruskim dokumentima ušao u Bosnu i Hercegovinu, a tokom hapšenja je kod sebe, umjesto ruskih, imao španske dokumente, ranije je potvrđeno za RSE u Službi za poslove sa strancima BiH.
On nije bio na popisu 11 osoba za koje je Moldavija navela da su bili instruktori u kampovima za obuku Moldavaca u BiH i Srbiji, ali su podatke da se dovodi u vezu s tom grupom potvrdile sigurnosne agencije u BiH.
Moldavija je uhapsila nekoliko osoba zbog sudjelovanja u obukama, a oko 100 drugih osoba je "dokumentirano" i nad njima se provodi istraga, ali su na slobodi.
Šef moldavske policije je rekao da je mrežu financirao Rusiji prijateljski nastrojeni odbjegli oligarh Ilan Shor, koji se traži u Moldaviji zbog umiješanosti u krađu oko milijardu dolara iz bankarskog sustava bivše sovjetske republike prije desetak godina.
Navodi se da se sumnjiče da su planirali "destabilizacije" Republike Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra.
