Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjaj Svečlja (Xhelal Sveçla) izjavio je 10. decembra da je tekuća borba kosovskih vlasti za uspostavljanje suvereniteta nad sjevernim dijelom zemlje razotkrila aspiracije Srbije za teritorijom Kosova, te da su članovi Srpske liste - najveće srpske stranke na Kosovu - bili uključeni u tekuće nemire na sjeveru.
On je rekao da je nepostojanje potpunog proširenja lokalnih institucija u sjevernom dijelu u prošlosti omogućilo potpuno slobodan teren za kriminalne grupe i sve vrste ilegalnih aktivnosti.
Ministar Svečlja je dao ove izjave nakon predstavljanja izvještaja Instituta za bezbjednost i otpornost - PREVENT, o bezbjednosti na sjeveru, nakon napada na Banjsku, Zvečan prošle godine i na kanal Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku u novembru ove godine.
Kosovo za ove napade koje smatra terorističkim krivi Srbiju, dok Beograd sve negira.
"Srpska lista ne može da kaže da nije učestvovala u napadu na pripadnike KFOR-a, kada su pomoćnici, vozači, tjelohranitelji, službenici Srpske liste bili aktivni dio napada, identifikovani, a sada su neki od njih u bjekstvu", naveo je ministar.
Srpska lista je sredinom 2022. potvrdila da su pozivi za saslušanje zbog "rušenja ustavnog poretka Republike Kosovo" upućeni i predsjedniku Srpske liste Goranu Rakiću, potpredsjedniku Igoru Simiću i članu predsjedništva Slavku Simiću ali da oni te pozive nisu prihvatili.
U javnosti se za sada ne zna dokle se stiglo sa ovim procesom ispitivanja funkcionera Srpske liste.
Tada je reagovala i Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije, navodeći da je o tome obavijestila EU, koja posreduje u dijalogu o normalizaciji odnosa.
Visoki funkcioneri Srpske liste su uglavnom podržavali sve proteste ili barikade Srba
na sjeveru Kosova, čiji je cilj bio otpor odlukama Vlade Kosova.
U maju 2023. godine srpski demonstranti u Zvečanu sukobili su se sa pripadnicima NATO misije na Kosovu, KFOR-a, pri čemu je povrijeđeno preko 90 mirovnjaka iz misije, od kojih neki teže.
Prema riječima ministra Svečlje, integracija paralelnih srpskih struktura u kosovske institucije, prema Briselskom sporazumu, omogućila je postavljanje struktura koje su izvještavale Srbiju i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
"To dokazuje ne samo orkestrirana ostavka srpskih pripadnika kosovske policije prije dvije godine, koji su u policijskim uniformama, sa platama kosovske policije i sa službenim policijskim oružjem služili destabilizujućoj politici Srbije", naveo je kosovski ministar.
On se osvrnuo na kolektivne ostavke srpskih članova kosovskih institucija u novembru 2022. godine, u znak nezadovoljstva odlukama Vlade Kosova na sjeveru.
Svečlja je rekao da se stalno radi na povećanju efikasnosti policije u reagovanju, jer su izazovi na sjeveru veliki.
"Nikada nećemo reći da smo uspjeli, da neće biti novih napada, sve dok imamo nedemokratsku Srbiju, dok imamo paravojnu Srbiju i njenu fašističku vladu", rekao je kosovski ministar.
Srpska lista kaže da se radi o obračunu
Na izjavu ministra Svečlje reagovala je Srpska lista uz ocenu da je počeo "obračun" sa tom partijom kako bi premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti) u Skupštinu "ubacio svoje Srbe".
Parlamentarni izbori na Kosovu zakazani su za 9. februar a nekoliko srpskih političkih subjekata, uključujući Srpsku listu, je potvrdilo učešće.
U saopštenju se napominje kako je ministar Svečlja funkcionere Srpske liste bez ikakvih dokaza optužio za napad na KFOR.
"Svesni da ovo nije prvi, a ni poslednji napad na Srpsku listu, odnosno srpski narod, jasno poručujemo da smo kao predstavnici naroda uvek delili sudbinu svojih sunarodnika, da smo se uvek zalagali za mir, dijalog i demokratiju i da nas ovakve izjave koje dolaze iz Prištine neće uplašiti niti sprečiti, već baš suprotno, motivisaće nas da damo svoj maksimum i osvojimo svih deset mandata predviđenih za Srbe u parlamentu", navodi se u saopštenju.
Kosovske vlasti su ove godine preduzele niz akcija na sjeveru, uključujući zabranu plaćanja srpskim dinarima u gotovini i zatvaranje nekoliko paralelnih srpskih institucija zbog onoga što su nazvali pretvaranjem suvereniteta.
Neke od poteza su kritikovali iz međunarodne zajednice, smatrajući ih jednostranim i tražili su od Vlade Kosova bolju koordinaciju u potezima.
