Kada ste ruski penzioner koji živi s ograničenim primanjima, već je dovoljno teško nositi se s vrtoglavim porastom cijena osnovnih namirnica poput jaja, krompira ili putera.
Sada na popis briga treba dodati i rublju koja pada na najniže nivoe u godinama.
"Vidim ove cijene, oči mi se šire", rekla je jedna penzionisana historičarka koja živi u Sankt Peterburgu i pokušava preživjeti s penzijom od 19.100 rubalja (187 dolara) mjesečno. "Šta se događa? Cijene rastu za apsolutno sve."
"Na lijepe riječi više ne padam, očigledno", izjavila je ova 72-godišnjakinja za Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
Zamolila je da se njeno ime ne objavimo kako bi izbjegla policijsko uznemiravanje.
"Moram se šaliti o tome kako bih smirila svoj bijes", dodala je.
Gotovo tri godine od pune invazije Kremlja na Ukrajinu, ruska ekonomija prkosi očekivanja i ocjenama stručnjaka koji su predviđali da će biti oslabljena opsežnim zapadnim sankcijama uvedenim kao odgovor na njenu vojnu agresiju.
Potaknut talasom vladinih izdataka koji prioritet daju ratu iznad svega ostalog, bruto domaći proizvod trebao bi porasti za 3,6 posto ove godine, procjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF).
Međutim, ubrzani tempo trošenja pregrijava ekonomiju.
S inflacijom koja se kreće iznad osam posto, Centralna banka je već povećala kamatne stope i mogla bi ih podići i više u idućim sedmicama.
To je dovelo do rasta kamatnih stopa na stambene kredite, da ne spominjemo poslovne kredite, što je izazvalo glasne pritužbe poslovnih lidera.
Sada dolazi još jedan simptom sve nezdravije ekonomije: pad ruske valute, koja je dosegnula nivo koji nije zabilježen od ožujka 2022., nekoliko sedmica nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Rublja je 5. decembra iznosila 103 prema američkom dolaru.
To je pad u odnosu na 85 u septembru, ali više od najnižeg nedavnog nivoa – 113 – koji je bio u posljednjim danima novembra.
'Pravila igre će se promijeniti'
Glavni, iako ne i jedini, razlog pada rublje jeste novi set sankcija koje su Sjedinjene Države najavile 21. novembra, a koje ciljaju desetine ruskih banaka, uključujući i najveću banku koja je do sada izbjegla sankcije.
Državna Gazprombanka uglavnom je izbjegla sankcije zbog svoje uloge kao posrednika u transakcijama vezanim uz izvoz nafte i gasa.
Washington je ranije strahovao da bi sankcionisanje ove banke moglo da poremeti globalna tržišta nafte i prouzrokuje vrtoglavi rast cijena nafte.
Rusi – pojedinci, banke i preduzeća – žurili su da obave transakcije prije 20. decembra, kada sankcije stupaju na snagu, rekao je Sergej Aleksašenko, bivši visoki zvaničnik u Centralnoj banci, dodajući da je to preplavilo tržište rubljama.
"Čini mi se da oštar skok rublje (ili dolara) objašnjava činjenica da će pravila igre biti promijenjena, a niko ne zna koja će nova pravila da budu, rekao je Aleksašenko za Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
Zvaničnici, uključujući predsjednika Vladimira Putina, pokušali su smiriti nervozu i među običnim potrošačima i među poslovnim liderima.
"Kao što to obično biva u takvim situacijama, trenutno postoji pretjerana emocionalna komponenta na valutnom tržištu", izjavio je ministar za ekonomski razvoj Maksim Rešetnikov 27. novembra.
"Iskustvo pokazuje da se, nakon razdoblja povećane volatilnosti, kurs uvijek stabilizuje", dodao je.
Ekonomski bočni vjetrovi uzrokuju glavobolje kreatorima politike, i velikim i malim.
Obični Rusi, posebno oni u siromašnijim oblastima daleko od urbanih centara poput Sankt Peterburga, imaju koristi od bujice gotovine u vladinoj potrošnji.
Vrtoglavo visoke plate isplaćene muškarcima koji se dobrovoljno prijavljuju da se bore u Ukrajini – da ne spominjemo bonuse i beneficije plaćene ratnim udovicama – potaknule su potrošače na trošenje – čak i rasipanje.
Rastuća inflacija, usporeni rast
Međutim, visoke plate u ratu prisilile su fabrike, pogotovo vojne industrijske kompanije, da povećaju plate kako bi bile konkurentne i popunile radna mjesta. I sam Putin se javno požalio na nedostatak radne snage.
Povećane plate su podstakle inflaciju, podižući cijene svakodnevnih dobara, uključujući putera, krumpira i jaja.
Kako cijene skaču, nekoliko ruskih oblasti je prijavilo porast slučajeva krađe putera i drugih mliječnih proizvoda. Neki su trgovci, pak, počeli da stavljaju mliječne proizvode pod ključ kako bi spriječili krađe.
Kamate na stambene kredite su takođe u porastu, u skladu s povećanjem kamatnih stopa Centralne banke, što je usporilo prodaju kuća i stanova u sve većem broju oblasti.
Pad rublje će, pak, učiniti uvoznu robu skupljom – u vrijeme kada ruski potrošači povećavaju potrošnju za novogodišnje i božićne praznike.
To stvara i probleme migrantima, od kojih mnogi dolaze iz Centralne Azije i većinu svojih ruskih plata šalju kući kako bi podržali porodice.
Trenutni pad rublje znači manje novca za slanje.
"Ako moraš da živiš u Rusiji, onda to nije važno", rekao je za Radio Slobodna Evropa jedan Uzbek koji radi kao taksista.
"Ali ako moraš da radiš ovdje i slati novac natrag u Kirgistan ili Uzbekistan, onda nema smisla raditi ovdje. Bolje je jednostavno otići kući", istakao je.
Mali broj stručnjaka predviđa potpuni ekonomski kolaps u skoroj budućnosti.
Vjerovatnije je da svjetla upozorenja upućuju na zahlađenje, što je ono što je direktorica Centralne banke Elvira Nabiulina rekla da je cilj nedavnih povećanja kamatnih stopa.
MMF predviđa da će privreda u narednoj godini usporiti rast na oko 1,3 posto.
"Ekonomski rast mora da uspori", rekla je za Radio Slobodna Evropa Laura Solanko, stručnjakinja za rusku ekonomiju pri Institutu za ekonomiju u tranziciji Banke Finske.
"Ali usporavanje rasta nije znak ekonomskog kolapsa. Rusija može da održava nivo potrošnje domaćinstava i vođenja rata u okvirima nivoa ekonomske aktivnosti", istakla je.
"Postaje [sasvim jasno] da ne postoje dobra rješenja za loše stanje ruske ekonomije osim završetka rata - majke svih problema Rusije", napisao je nedavno istraživač pri Centru za analizu evropske politike, Aleksandar Koliandr.
