Nema zakona u Bosni i Hercegovini koji izričito zabranjuje isticanje bilo koje zastave, ma iz kojeg perioda one bile.
To znači da se grupa žena smjela fotografisati sa zastavom Republike BiH u centru Banjaluke na Dan državnosti, 25. novembra.
Međutim, jedna od njih je dobila prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, jer je, kako je navela policija, razvijanjem zastave izazvana "uznemirenost građana".
Zastava Republike BiH, sa ljiljanima na plavom štitu na bijeloj podlozi bila je međunarodno priznata državna zastava od 1992. do 1998. godine, dok nije zamijenjena današnjom.
Nju u Republici Srpskoj, jednom od dva bh. entiteta, tretiraju kao "ratnu zastavu BiH", kako je navedeno u policijskom saopštenju. I ranije je isticanje ove zastave bilo predmet prekršajnih prijava.
Ratna zastava Armije Republike BiH je slična tadašnjoj državnoj zastavi, samo što su iza štita sa ljiljanima ukršteni mačevi, a iznad je natpis "Armija Republike Bosne i Hercegovine".
Sa druge strane, u entitetu Federacija BiH, svaki od 10 kantona ima, uglavnom slične, sopstvene zakone o redu i miru.
Isticanje zastave RS, crveno-plavo-bijele trobojke, u ovom entitetu ranije je bilo na meti policije, koja je zastavu oduzimala i pisala prekršajne prijave.
Red, mir i zastave
Iako same zastave nisu ilegalne, policija zbog njihovog isticanja kažnjava građane, zbog uznemiravanja javnog reda i mira, izazivanja nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja nacionalnih osjećaja.
Zakon o javnom redu i miru RS predviđa kazne zbog nošenja ili isticanja simbola "nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja", kao i za vrijeđanje drugih osoba "na političkom, vjerskom ili nacionalnom osnovu".
Kazne se kreću od 100 do 800 maraka (od 50 do oko 400 evra).
U avgustu 2022., policija u Banjaluci je kaznila tri osobe koje su na svojim automobilima, u svadbenoj koloni, isticale, kako tvrdi MUP RS, zastavu Armije Republike BiH.
Istovremeno, nedaleko od Sanskog Mosta, u januaru 2021. godine, policija je zaustavila dva vozila na kojima su bile istaknute zastave RS i susjedne Srbije, te su one oduzete.
U Unsko-sanskom kantonu, gdje se nalazi Sanski Most, predviđene su kazne od 500 do 1.200 maraka (od 250 do 600 evra) ukoliko se "na javnom mjestu vrijeđa vjerski, nacionalni ili rasni osjećaj građana".
Januara 2021. godine, muškarac je u okolini Odžaka, u Posavskom kantonu na sjeveru BiH, na traktoru istaknuo zastavu Srbije prilikom proslave pravoslavnog praznika.
Dobio je 200 maraka (100 evra) kazne po kantonalnom zakonu, koji predviđa kaznu u slučaju isticanja zastave ili grba "koji ne sadrže obilježja propisana Ustavom i zakonom BiH ili Federacije BiH ili Županije".
Koje zastave su dozvoljene, a koje ne?
Osim države, u BiH još Republika Srpska i osam od 10 kantona u Federaciji BiH imaju svoje legalne zastave.
Ustavni sud BiH je 2007. neustavnim proglasio zastavu i grb Federacije BiH, sa ljiljanom i šahovnicom, jer kako je navedeno, ne sadržavaju obilježja srpskog naroda.
Istom odlukom, neustavnim su proglašeni grb RS sa dvoglavim orlom, i himna "Bože pravde", jer "krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije".
Ipak, zastava RS je ostala važeća, napisana je nova himna, a usvojen je privremeni amblem (sa ćiriličnim slovima RS na trobojci), do usvajanja novog grba.
Federacija BiH do danas nije donijela novi zakon o entitetskim simbolima.
Zastave, kao i druge simbole Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona 10 je entitetski Ustavni sud proglasio nevažećim još 1998. godine, ali ih vlasti u ovim kantonima, većinom naseljenim Hrvatima, i danas koriste.
Radi se o simbolima Herceg-Bosne, ratne tvorevine bosanskih Hrvata, ugašene nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma 1994. godine.
Zastave vojnih jedinica iz rata u BiH – Armije RBiH, Vojske RS i Hrvatskog vijeća odbrane, česte su na obilježavanjima i proslavama na mjestima sa većinski bošnjačkim, srpskim ili hrvatskim stanovništvom
RS je u novembru ove godine usvojila izmjene Zakona o upotrebi himne, grba i zastave, prema kojem se u entitetskim institucijama mogu isticati zastave i grbovi, te izvoditi himne zemalja sa kojima RS ima sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa.
Nametnuta državna zastava
BiH je 1998. godine, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa (Carlos Westendorp) dobila sadašnju zastavu.
Prema Zakonu o zastavi, nametnutom jer se političari nisu mogli dogovoriti, zastava BiH je plave boje, i desno od njenog centra se nalazi žuti trougao, uz koji se proteže red bijelih petokrakih zvijezda.
Trougao simbolizuje geografski oblik zemlje, njegovi uglovi konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate), dok zvijezde predstavljaju Evropu.
Zakon propisuje da se ona ističe na državnim institucijama i zgradama diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, te povodom međunarodnih posjeta, takmičenja i drugih skupova na kojima BiH učestvuje.
U tim slučajevima, druge zastave iz BiH se neće isticati zajedno sa državnom zastavom.
