Na frontu u Ukrajini Rusija je preuzela inicijativu i želi učvrstiti svoje osvajanja prije mogućih pregovora o miru s Kijevom.
Ruske snage, koje su u ofanzivi od barem sredine ljeta, ubrzale su napredovanje, razbijajući ukrajinske trupe duž 1.100 kilometara duge linije fronta: na jugu blizu Vuhledara i Pokrovska; sjevernije, blizu Časiv Jara i Kupjanska; čak i u Kursku, ruskoj oblasti u kojoj je Ukrajina izvela iznenadnu invaziju u avgustu.
Moskva je takođe angažovala čak 12.000 sjevernokorejskih vojnika i počela ih raspoređivati na zapadu Rusije, što, prema riječima američkih i ukrajinskih zvaničnika, predstavlja pripremu za nadolazeću ofanzivu kojom se nastoji potpuno istisnuti ukrajinske snage s ruske teritorije.
"Svi znamo, neću odavati vojnu tajnu ako kažem da je naša linija fronta pala", rekao je ukrajinski general-major Dmitro Marčenko u iznenađujuće iskrenoj javnoj ocjeni 29. oktobra.
Kasnije je najavio svoju ostavku, što su mnogi protumačili kao kaznu za njegovu iskrenost.
Ukrajina je tokom prošlog vikenda izvela vlastitu demonstraciju snage, ispalivši na desetine dronova na Moskvu i još šest drugih ruskih oblasti.
Napad, koji je poremetio aviosaobraćaj, ali uz malo većih šteta, bio je najveći tog tipa otkako je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022.
Šta sve to znači?
Ruski rat protiv Ukrajine približava se još jednoj ključnoj prekretnici, pri čemu raste pritisak za prekid vatre ili mirovni dogovor, koji bi mogao pauzirati, ako ne i potpuno zaustaviti borbe nakon gotovo 33 mjeseca.
Pritisak raste velikim dijelom zbog izbora Donalda Trumpa na mjesto novog predsjednika Sjedinjenih Država, čovjeka koji je glasno kritikovao obim američke pomoći Ukrajini.
Trump je više puta obećao da će brzo okončati sukob, iako je pružio malo konkretnih detalja.
Odlazeća administracija predsjednika Joea Bidena, koja je Ukrajini poslala skoro 60 milijardi dolara u oružju i opremi i još mnogo toga u drugoj pomoći, pokazuje znakove nestrpljenja prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovom "planom pobjede", koji je promovisao kao put do "pravednog mira".
"Rusija pokušava da napreduje što je više moguće i pokaže sposobnost da održava intenzitet borbi u predvidivoj budućnosti, kako bi stvorila novu stvarnost na terenu i imala što više uticaja na pitanja poput [ukrajinske] mogućnosti za članstvo u NATO-u", ocjenjuje istraživač ukrajinskog vladinog Nacionalnog instituta za strateške studije, Mikola Bielieskov.
'Povratka u normalu – nema'
U međuvremenu, i Moskva i Kijev trpe izuzetno velike gubitke.
Rusija je popunila svoje redove mrtvih i ranjenih vojnika, procijenjenih na 600.000 i sve više, privlačenjem novih regruta, uz izuzetno visoke plate i bonuse.
Admiral Tony Radakin, šef britanskog štaba odbrane, rekao je za BBC da je oktobar bio najgori mjesec za ruske žrtve: oko 1.500 dnevno.
Ukrajina, čiji broj mrtvih prema procjenama prelazi 80.000, bori se da održi regrutaciju i ojača svoje redove.
Iako su veći ciljevi Kremlja mnogo širi, jedan dosljedan je zauzimanje ukrajinskog teritorija. To uključuje cijele industrijski razvijene oblasti Donjeck i Luhansk, poznate i kao Donbas.
Uprkos višestrukim neuspjesima, ruske trupe trenutno drže oko 20 posto ukrajinskog teritorija i svakim danom postepeno osvajaju sve više.
Širi politički ciljevi Rusije uključuju rušenje ukrajinske vlade, što je, za sada, malo vjerovatno u doglednoj budućnosti. Sprečavanje Kijeva da se pridruži NATO-u takođe ostaje jedan od prioriteta.
Malo je vjerovatno i da će Ukrajina u doglednoj budućnosti postići svoj cilj ponovnog uspostavljanja kontrole nad cijelom zemljom, uključujući Krim.
Međutim, Kijev nastoji da onemogući nova ruska osvajanja unutar Ukrajine i zadrži rusku teritoriju u oblasti Kursk.
"Obje strane žele da izgrade moć prije bilo kakvih mogućih pregovora", ističe bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće za Rusiju i Ukrajinu, Eric Ciaramella.
"Za Ukrajince, Kursk je veliki dio toga, iako na kraju nije donio trgovinsku pogodbu kojom se Kijev nadao, a sada se čini da ukrajinske pozicije tamo postaju sve nesigurnije", dodaje on.
Najviši ukrajinski vojni oficir, general-pukovnik Oleksandr Sirski, izjavio je 12. novembra da je putovao u oblast Kursk za koju je Zelenski rekao da bi se mogla iskoristiti kao moneta za pregovaranje u bilo kakvim pregovorima sa Rusijom.
Činilo se kao da brani odluku o invaziji na Kursk, koju su neki vanjski posmatrači doveli u pitanje jer je povukla neke od iskusnijih ukrajinskih jedinica iz drugih dijelova bojnog polja, posebno tri tačke koje su pod jakim pritiskom Rusije.
"Ovih desetina hiljada neprijatelja iz najboljih ruskih udarnih jedinica bi upali na naše položaje u pravcu Pokrovska, Kurahove ili Torecka, što bi značajno pogoršalo situaciju na frontu", rekao je Sirski.
Cijena mira
I Trump i budući potpredsjednik J.D. Vance nagovijestili su da će pojačati Ukrajinu da pregovara.
Međutim, nisu najavili konkretan plan za dovođenje strana za pregovarački stol, a visoki ruski zvaničnici, uključujući Putina, nisu dali nikakve naznake da bi se stavovi Kremlja mogli ublažiti.
Čovjek kojeg je Trump najavio za svog novog savjetnika za nacionalnu sigurnost je, međutim, sugerisao jedan mogući način pritiska na Kremlj da krene u pregovore.
"Amerika može koristiti ekonomski pritisak, uključujući ukidanje pauze u izvozu tečnog prirodnog gasa i suzbijanje ruske ilegalne prodaje nafte, kako bi prisilila gospodina Putina da sjedne za pregovarački stol", ocijenio je Michael Waltz u listu The Economist 2. novembra.
"Ovaj plan je superiorniji od trenutnog pristupa Bijele kuće, koji nema jasno definisani cilj, a završit će u slijepoj ulici, dok Rusija bude okupirala neku ukrajinsku teritoriju", napisao je.
"Trenutni put će samo uzeti više vremena, krvi i bogatstva da bi došao do toga", istakao je Waltz.
Oleksandr Daniljuk, bivši glavni ukrajinski vojni i obavještajni savjetnik, smatra da je naivno misliti da Rusija ima bilo kakvu namjeru da pregovara.
"Njihov politički cilj je uništiti ili barem rekonstruisati globalnu sigurnosnu arhitekturu", rekao je.
"Moja je prognoza da će Rusija da koristi pregovore da smanji zapadnu podršku Ukrajini, te će da nastavi svoj nesveti krstaški rat protiv Zapada."
"Nemoguće je vratiti se u 'normalu'", navodi. "Ovo je globalni rat u kojem Zapad može ili pobijediti, ili biti poražen."
S druge strane, Ukrajina se boji rastuće zapadne nestrpljivosti, a mnogi zvaničnici brinu da će sklonost Trumpove administracije da ublaži svoju podršku u konačnici značiti bacanje Kijeva pod autobus.
"Mnogo se govori o potrebi da se popusti Putinu, povlačenju, pravljenju nekih ustupaka", rekao je Zelenski na sastanku Evropske političke zajednice 7. novembra.
"To je neprihvatljivo za Ukrajinu i predstavlja samoubistvo za cijelu Evropu."
