Uvođenje vanrednog stanja ne doprinosi ničemu, kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić na pres konferenciji organizovanoj povodom pogoršane bezbjednosne situacije.
On je kazao da zaključci sa sinoć održane sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost nisu za javnost.
Sjednica je bila zakazana po hitnom postupku nakon što su u obračunu kriminalnih klanova 6. novembra ubijene dvije osobe u Podgorici. Ubistvo tokom koga je ispaljeno 30 metaka se dogodilo u jednoj od najprometnijih ulica, u 15 sati, u sred saobraćanog špica.
A zbog kako su naveli narušene bezbjednosne situacije najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) napustila je sjednicu skupštinskog zasjedanja 8. novembra.
"Država gubi bitku sa organizovanim kriminalom, građani se osjećaju nesigurno i nezaštićeno.U Crnoj Gori, vlada gotovo vanredno stanje", poručila je poslanica DPS, Aleksandra Vuković Kuč.
Oni su zatražili ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Premijer Spajić je kazao da sada nije trenutak za traženje odgovornosti.
"Da sada obezglavljujemo institucije, to bi bilo pucanje u nogu. Sada nije trenutak za traženje odgovornosti bilo koga i vjerujte da ćemo podrobno ispitati aktivnosti svakoga u lancu komandovanja bez izuzetka", kazao je Spajić.
"Svi smo zabrinuti za stanje u Crnoj Gori i za ubistva između klanova" ocijenio je premijer.
Kako je rekao najveći problem je nedonošenje prvostepenih presuda, koje rezultira puštanjem osumnjičenih da se brane sa slobode.
Naime, dvojica ubijenih u pucnjavi 6. novembra, pušteni su iz pritvora - jedan oktobra ove a drugi novembra prošle godine - zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine.
" Čak 40 ih je pušteno u prethodnih godinu dana zbog nedostatka pravosnažnih presuda. Samo na Cetinju imamo 120 lica koji su pripadnici jednog ili drugog klana. Zamislite koliko je teško Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost da se nose sa takvom situacijom", istakao je Spajić.
On je rekao da su neophodne zakonske promjene koje bi spriječile da se postupci pred sudovima odugovlače godinama.
Odgovarajući DPS koji je tražio njegovu ostavku, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je kazao da je bezbjednosni sektor "uništavan godinama i decenijama".
DPS je tri decenije, do avgusta 2020. kada su izgubili vlast, kontrolisala bezbjedonosni sektor.
A na ubistvo u Podgorici od 6.oktobra, istog dana reagovao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
"Sve češći obračuni pripadnika kriminalnih grupa crveni alarm da je potrebna snažnija reakcija nadležnih", napisao je Milatović na društvenoj mreži X.
Kavački i škaljarski su dva najmoćnija klana u Crnoj Gori. U ratu oko prevlasti na tržištu narkotika su od 2014. U sukobima je ubijeno preko 60 pripadnika ovih grupa.
Osim dvostrukog ubistva u Podgorici, krajem septembra u dvorištu kuće u 30 kilometara udaljenom Cetinju snajperom je ubijen Vasko Lješković, a sredinom juna u bombaškom napadu u istom gradu poginuli su Petar Kaluđerović i Dragan Roganović.
Na prethodnoj sjednici Vijeća, koja je održana krajem avgusta, bezbjednosna situacija u zemlji okarakterisana je kao stabilna.
Osim dvoje stradalih u obračunu kriminalnih klanova, istog dana su još tri osobe izgubile život u saobraćajnim nesrećama.
Najviše pažnje izazvao je slučaj iz Berana, grada na sjeveru Crne Gore, gdje je 16-godišnju djevojčicu na pisti tamošnjeg aerodroma automobilom usmrtio 18-godišnjak. Aerodrom, koji decenijama nije u funkciji, koristi se za nelegalne trke automobilima, koje policija ne sankcioniše.
Aktuelna je i potraga za Alijom Balijagićem, koji je osumnjičen da je 25. oktobra ubio dvije osobe u kući u selu kod Bijelog Polja, na sjeveru Crne Gore.
Policija i Vojska od tada tragaju za njim, a u potragu su se sa druge strane granice uključile i srpske vlasti.
