Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 5. novembra vjerovatno će izazvati novu nesigurnost kod kuće i u inostranstvu.
Na domaćem terenu, Trumpova pobjeda vjerojatno neće smanjiti jaz između demokrata i republikanaca niti približiti Amerikance oko duboko podijeljenih pitanja poput imigracije, abortusa i ekonomije, što bi bilo slučaj i da je pobijedila potpredsjednica Kamala Harris. Potencijalno nestabilne napetosti ostat će na snazi dok se približava inauguracija i novi četverogodišnji mandat Trumpa.
Trumpova pobjeda inostranstvu donosi novu nesigurnost oko toga kako će Sjedinjene Države komunicirati sa saveznicima, rivalima i neprijateljima, ali i sa državama koje nisu ni jedno ni drugo. Razlog u tome je i prethodni Trumpov predsjednički mandat.
Očekivalo bi se da će Harris nastaviti sa vanjskom politikom poput Bidenove administracije. Trumpovi postupci tokom prethodnog mandata i njegove naznake o tome šta bi mogao učiniti u novom mandatu, poput tvrdnji da će brzo posredovati u okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, znače da bi značajne promjene mogle uslijediti.
Pred sam dan izbora neki su prodavači u blizini Bijele kuće u Washingtonu ogradili svoje izloge, policija je postavila metalne ograde oko Kapitola, a univerziteti su upozorili studente na potencijalne proteste koji bi mogli postati nasilni, što su znakovi duboko podijeljene nacije koja se suočava s testom vlastitih demokratskih procesa.
Test nije novi, niti će biti završen Trumpovom pobjedom. Nasilje na protestima protiv Trumpa izbilo je 2016. nakon iznenađujućeg poraza demokratkinje Hillary Clinton. A 6. januara 2021. godine, Trumpove pristalice upale su u Kapitol u pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi pobjedu njegovog demokratskog protivnika Joea Bidena na izborima 2020. godine.
Podjele nisu nove, a ipak ovaj put se čine dublje sa Trumpom i Harris koji su imali radikalno različite vizije budućnosti zemlje i vrste liderstva koje bi trebalo da slijedi u svijetu obilježenom ne samo geopolitičkim, socijalnim i ekonomskim podjelama, već i krizama i oružanim sukobima, uključujući najveći rat u Evropi od 1945. godine.
Kod kuće, barem pred izbore, postojala je i nesuglasica oko toga da li bi rezultati mogli biti pouzdani. To je uglavnom naslijeđe Trumpovog nastojanja da poništi svoj poraz 2020. godine, kada je bez dokaza tvrdio da je došlo do prevare, i njegovih upozorenja da će demokrate pokušati ukrasti ove izbore ako on pobijedi.
Prema anketi Gallupa iz septembra, nešto više od četvrtine republikanskih birača izjavilo je da imaju povjerenja u tačnost izbornih rezultata, što je drastičan pad u odnosu na gotovo 60 posto prije osam godina. Nasuprot tome, 84 posto demokrata izrazilo je povjerenje u validnost rezultata.
