Ustavni sud BiH odlučio da su Schmidtove izmjene Izbornog zakona ustavne
Sud je 23. marta odlučivao po zahtjevu Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva.
Riječ je o izmjenama koje je visoki predstavnik međunarodne zajednice donio na dan općih izbora 2022. godine, koristeći tzv. Bonske ovlasti.
"Odluke su u skladu sa čl. I/2, II/2, II/4. i III/3.b) Ustava BiH i člana 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čl. 5. i 7. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima", stoji u obrazloženju Suda.
Schmidt je odlukama, osim u dijelu koji se tiče postizbornog formiranja vlasti, odnosno načina popunjavanja entitetskog Doma naroda, primijenio i dijelove koji govore o imenovanju sudaca u entitetski Ustavni sud Federacije BiH koji je nakon toga popunjen.
Smanjene su i nadležnosti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, koji mora potvrditi sve što se usvoji u Zastupničkom domu.
Klub Bošnjaka, Hrvata ili Srba mogao se pozvati na vitalni nacionalni interes i blokirati donošenje zakona, s tim što je etnički veto morao potvrditi i entitetski Ustavni sud.
Etnički veto je smanjen na pitanja poput adekvatne zastupljenosti, obrazovanja, vjeroispovijedi, jezika i slično.
Nametnute izmjene pozdravili su politički predstavnici Hrvata u BiH, dok su protiv izmjena bili politički predstavnici Bošnjaka i multietničkih stranaka iz ovog entiteta.
Apelacije Komšića i Džaferovića, koji su mogli zatražiti ocjenu ustavnosti zakona kao tadašnji članovi Predsjedništva BiH, podnesene su u oktobru 2022.
Prvi argument je bio da su nametnute izmjene u suprotnosti s ranijim odlukama Ustavnog suda BiH.