"Biznis sa ugljem u Evropi odavno je prestao da bude aktuelan, sve je manje firmi, proizvođača opreme, serviserskih firmi, tako da je nažalost ostalo da te poslove još uvijek rade Kinezi."
Ovako direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Admir Andelija objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) zbog čega je konzorcijum dvije kineske i jedne bh. kompanije dobio posao obnove kotla Bloka 6 Termoelektrane Tuzla.
Termoelektrana u Tuzli, na sjeverozapadu BiH, od izgradnje 1959. godine je najveći proizvođač struje u zemlji.
Dvije kineske firme, "Dongfang Electric International Corporation" i "Dongfang Boiler Group", će raditi sa kompanijom ITC iz Zenice, u srednjoj BiH. Vrijednost projekta je 25,44 miliona maraka (oko 13,02 miliona evra), što će finansirati Elektroprivreda BiH iz vlastitih sredstava.
Ovaj konzorcijum je imao najpovoljniju ponudu na tenderu, te će početkom marta, kaže Andelija, početi posao sa revitalizacijom kotla.
On je istakao da je prošle godine završena revitalizacija turbine, te da je sada red na kotao, čime će biti produžen radni vijek Bloka 6.
Tender je raspisan u decembru 2021. godine, a ugovor je zaključen 2. avgusta 2022. godine. Izvođači su dobili rok od 390 dana da završe posao.
U planu je i postrojenje za odsumporavanje, za šta je raspisan tender u novembru prošle godine.
Blok 6 je drugi posao u TE Tuzla koji je povjeren Kinezima, nakon Bloka 7, vrijednog skoro 700 miliona evra, čija izgradnja još nije započela, iako je aktuelan od 2014. godine.
EP BiH se bavi proizvodnjom i distribucijom električne energije. Vlada Federacije BiH (jednog od dva bh. entiteta) je vlasnik oko 90% dionica ovog javnog preduzeća.
Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) je u septembru 2021. godine najavio da njegova zemlja više neće graditi termoelektrane na ugalj u inostranstvu.
O kakvim se kompanijama radi?
Zenički ITC je firma koja je od osnivanja poznata po proizvodnji u oblasti poljoprivrede, a kasnije je počela da se bavi vatrogasnom i rudarskom opremom, kao i poslovima sa klimatizacijom.
Iz ovog preduzeća nije odgovoreno na upit RSE o projektu revitalizacije kotla, te koja će biti njihova uloga u projektu.
"Dongfang Electric" je kineska državna kompanija koja se bavi proizvodnjom opreme za elektrane i projektima u oblasti energetike.
Oni su izgradili TE Stanari (na sjeveru BiH) koja radi od 2016., jedinu privatnu termoelektranu u BiH, kao i jedinu koju su radili kineski izvođači, a da je u potpunosti završena.
Predstavnici Rudnika mrkog uglja Banovići (sjeveroistok BiH) su 2015. sa predstavnicima "Dongfanga" potpisali sporazum o strateškoj saradnji, u koji je bila uključena izgradnja termoelektrane, a 2017. je potpisan i ugovor o finansiranju sa kineskom ICBC bankom. Izgradnja još nije započeta.
Ta kompanija je bila zainteresovana i za projekat hidroenergetskog sistema "Gornja Drina", u sklopu kojeg je i Hidroelektrana "Buk Bijela", zajednički projekat entiteta Republike Srpske i Srbije vrijedan oko 520 miliona evra.
Nakon što su Petar Đokić, entitetski ministar energetike i rudarstva, i Vang Ai, generalni direktor za izgradnju hidroelektrana u "Dongfangu", 2017. potpisali memorandum o razumijevanju na realizaciji tog projekta, nije se odmaklo dalje.
Ista kompanija bi trebalo da gradi solarnu elektranu kod Bileće, na jugu BiH.
U Crnoj Gori, kineska kompanija je kao dio konzorcijuma sa nekoliko domaćih preduzeća 2020. godine potpisala ugovor o ekološkoj rekonstrukciji prvog bloka Termoelektrane Pljevlja sa tamošnjom Elektroprivredom.
"Dongfang Boiler Group" je kompanija koja funkcioniše u sastavu "Dongfang Electric"-a, a proizvode kazane za termoelektrane, sigurnosne ventile i motore za parne turbine.
"Planom je predviđeno da se nakon revitalizacije kotla produži radni vijek Bloka 6, tako da ćemo imati njega na raspolaganju. Nn je, inače, po dugoročnom planu bio predviđen da bude zamjena bloku 7 do 2050, odnosno 2040. godine", kazao je Andelija.
Da li se Kinezi zaista povlače iz projekata sa ugljem?
U organizaciji Just Finance International, koja se bavi transparentnošću međunarodnih investicija, posebno u odnosu na klimatske promjene, tvrde da Kina nije objavila podatke o tome na koje se projekte odnosi Sijevo obećanje.
Vava Vang (Wawa Wang), programska direktorka ove organizacije, u odgovoru za RSE ističe da nije poznato na koji način se to prati.
"To znači da nismo vidjeli dokaze da Kina ili kompanije u njenom vlasništvu aktivno objavljuju završetak planiranih projekata vezanih za ugalj na Zapadnom Balkanu. Projekti na kojima se ne radi su, možda, pod uticajem investitora, zabrinutih za njihovu isplativost u regiji", rekla je Vang.
Ona dodaje da je Blok 7 u Tuzli jedan od projekata koji bi u svakom slučaju trebalo da bude odložen.
"Kineske kompanije u državnom vlasništvu, specijalizovane za energetiku, većinu svojih profita dobijaju iz prekomorskih projekata sa ugljem. One su takođe povezane sa veoma lošim praksama koje se tiču okoline, u Kini ali i u inostranstvu", upozorava Vang.
Ekolozi ocjenjuju da se kasni sa revitalizacijom
Projekat revitalizacije, ali i odsumporavanja, trebalo je ranije dovršiti, smatraju ekolozi.
Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Aarhus centru u BiH, kaže za RSE da je ovo trebalo biti učinjeno ranije "da bismo postigli granične vrijednosti koje smo trebali da obezbijedimo još 2018. godine, u skladu sa obavezama prema Energetskoj zajednici".
On upozorava da u narednih 10-15 godina, koliko će prema njegovoj procjeni biti radni vijek kotla, energetski sektor treba da se posveti obnovljivim izvorima.
"Treba iskoristiti taj period da se izgrade obnovljivi kapaciteti, koji će u konačnici zamijeniti termoelektrane koje će biti ugašene", ocjenjuje Žiško.
Podsjeća da je energetska tranzicija potrebna BiH zbog opterećenja koje je čeka u narednim godinama kada Evropska unija uvede takse na emisije CO2 (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), što se očekuje u drugoj polovini 2020-ih godina.
Prema tom sistemu, svi proizvodi (uključujući i električnu energiju) u čijoj proizvodnji se emituje mnogo ugljen dioksida, biće podložni plaćanju naknade prilikom uvoza na tržište EU.
Investicije iz Kine za bh. termoelektrane
TE u Stanarima, u vlasništvu kompanije EFT biznismena iz Srbije Vuka Hamovića, koštala je oko 550 miliona evra, a dijelom je finansirana kreditom Kineske razvojne banke i nekoliko komercijalnih banaka.
Nakon najave Si Đinpinga da ta zemlja prestaje sa izgradnjom termoelektrana na ugalj u inostranstvu, potvrđeno je da neće biti dostupni krediti kineskih banaka za izgradnju Termoelektrane Ugljevik III.
Blok 7 u Tuzli, koji je aktuelan skoro deset godina, još čeka na početak izgradnje.
U tom projektu se sve zakomplikovalo kada je podizvođač radova, američki "General Electric", odustao od projekta, a kineski konzorcijum, kao glavni izvođač, saopštio da zbog toga ne može ispoštovati prvobitni ugovor.
Entitetska Vlada je od Elektroprivede tražila raskid ugovora, a o svemu će zadnju riječ dati parlament Federacije BiH.
Direktor EP BiH je za RSE o Bloku 7 rekao da "pokušavaju da nađu najbolja rješenja po tom pitanju".
Prema informacijama Agencije za unapređenje stranih investicija BiH, u 2018. godini Vlada RS je najavila da će zajedno sa kineskim partnerima osnovati zajedničku kompaniju za izgradnju TE Gacko 2, pored već postojeće termoelektrane.
Kineska strana je trebalo da ima 51% udjela u kompaniji, a tada je najavljen i skori početak izgradnje. Do njega još nije došlo.
"Energy China Group" i "China Energy Engineering" su u saradnji sa bh. kompanijom "Lager" Posušje izrazili interes za izgradnju TE Kamengrad Sanski Most na zapadu BiH, a u 2017. godini je potpisan i sporazum o realizaciji projekta u Budimpešti.
Dvije godine kasnije, uputili su pismo namjere lokalnim vlastima, radi interesa o izgradnji elektrane vrijedne više od milijardu evra. Projekat od tada stagnira.
