Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Zvizdić izjavio je 18. aprila da na svaki dokument koji se tiče BiH, a u čijoj izradi nisu učestvovale državne institucije, treba oštro reagovati.
Zvizdić je istakao da su trenutno u javnosti dva "non–papera" u kojima drugi pišu o BiH. Iako su različiti, predstavljaju miješanje u unutrašnje stvari samostalne i suverene BiH, rekao je Zvizdić u raspravi pod nazivom "'Non-paper, realpolitika i stabilnost suverenih država" na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.
"U BiH smo sposobni odlučivati o vlastitoj sudbini. Države iz kojih dolaze dokumenti koji se tiču BiH, trebale bi nam pomoći na putu ka Evropskoj uniji, a ne otežavati taj posao koji je ionako složen. Potrebno je prestati s etnocentričnim velikodržavnim projektima, a unutrašnja politika susjeda BiH mora se pretvoriti u konkretnu i prijateljsku pomoć", rekao je Zvizdić.
"Mi u BiH dobro pamtimo šta je bio jedan non–paper dokument poput onog Srpske akademije nauke i umjetnosti, koji je predstavljen kao neobavezujući akademski tekst da bi se kasnije ispostavilo da je on bio inspiracija za masovne zločine, protjerivanja i genocid u Srebrenici. To je nešto što bh. patriote neće više dozvoliti", dodao je Zvizdić.
Rasprava o "non-paperu" počela je nakon informacije koja je procurila u javnost da je premijer Slovenije Janez Janša uputio u Brisel neslužbeni diplomatski dokument koji navodno zagovara uspostavu novih granica među zemljama Zapadnog Balkan.
U odgovoru na molbu za intervju koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) uputio slovenačkom premijeru, njegov kabinet je odgovorio da do daljnjeg ne žele komentarisati temu o "non-paper" dokumentu o Zapadnom Balkanu.
Premijer Slovenije je 15. aprila obavijestio u telefonskom razgovoru člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da ne postoji neslužbeni dokument koji bi se mogao dovesti u vezu sa Vladom Slovenije, a koji bi uključivao prekrajanje granica ili povredu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je 16. aprila da tokom posjete Sarajevu nije znao ništa o "non-paperima" u kojima se zagovara raspad Bosne i Hercegovine, navodeći da je Slovenija dokazani prijatelj BiH.
Pahor je, obraćajući se medijima u Ljubljani, rekao da odlučno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan i da je širenje EU na države Zapadnog Balkana geopolitički prirotet prve kategorije.
Slovenački portal "Necenzurisano" objavio je sadržaj neslužbenog diplomatskog dokumenta, koji je prema ovom izvoru, premijer Slovenije uputio u Brisel, a u kome su iznijete ideje za podjelu Bosne i Hercegovine, pripajanje Republike Srpske Srbiji i ujedinjenju Kosova sa Albanijom.
Prema tom dokumentu, kantoni sa hrvatskom većinom u BiH bili bi pripojeni Hrvatskoj, dok bi ostatak sa bošnjačkom većinom činili nezavisnu državu BiH.
