Srbija je već na neki način izuzeta iz europskih sankcija Rusiji, s obzirom da Naftna industrija Srbije (NIS) nije stavljena na "crnu listu", iako je u većinskom ruskom vlasništvu, komentira stručnjak za energetiku, naftni konzultant Jasminko Umićević za Radio Slobodna Europa (RSE).
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prozvao je Hrvatsku da je odgovorna zbog toga što Srbija nije izuzeta iz zabrane uvoza ruske nafte, koji će stupiti na snagu 5. prosinca u osmom paketu sankcija Europske unije (EU) protiv Rusije zbog njene agresije na Ukrajinu.
EU je nametnula 6. listopada nove trgovinske sankcije Rusiji i proširila listu osoba kojim zamrzava imovinu i zabranjuje putovanja na prostor EU u okviru osmog paketa sankcija.
Kako je RSE već pisao, EU zbog Srbije nije izuzela Zapadni Balkan iz mjera oko ruske nafte. Naime u prvom nacrtu prijedloga o novom paketu sankcija, Zapadni Balkan je bio izuzet od ograničenja koje se odnosi na uvoz ruske sirove nafte, kako bi se zaštitila energetska sigurnost regiona.
"Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, stoga ne bi trebalo da profitira od derogacije. Ostale države članice (EU) su se složile sa ovim stavom", rekao je jedan diplomatski izvor koji je bio uključen u razgovore o novom paketu sankcija.
Umićević kaže kako je ova bila jednoglasna odluka svih 27 država članica EU, a da Srbija ima modernu rafineriju u Pančevu, pa za nju ne vrijedi argument da je zbog zastarjele tehnologije prisiljena kupovati rusku naftu.
"Zahvaljujući modernizaciji, NIS-ova rafinerija u Pančevu može prerađivati sve vrste nafte, od skupljih 'laganih' pa do jeftinijih 'teških', i nije zbog tehnologije ograničena isključivo na rusku naftu", pojasnio je za RSE Umićević.
Prema podacima kojima on raspolaže, Srbija je u 2021. i 2022. godini kupovala mnogo ruske nafte, ali nije kupovala isključivo rusku naftu. Najviše je kupovala KBR naftu iz iračkog Kurdistana.
"Razlog za to je što je KBR nafta jeftinija i 'teška', a NIS-ova rafinerija u Pančevu ima modernizirano postrojenje, koje iz takve 'teške' nafte može izvući mnogo više visoko vrijednih proizvoda, nego iz skupljih vrsti nafte, pa i iz one ruske. A rusku se naftu kupovalo jer je ona prodavana po dumpinškoj cijeni, 20 – 25 posto nižoj od one tržišne", naglašava Umićević.
Što je zapravo problem Srbije?
U tom kontekstu, zašto je to bilo važno za Srbiju?
"NIS je u posljednje vrijeme veliki izvoznik naftnih derivata u Bosnu i Hercegovinu, i Srbija se nadala da će moći i dalje kupovati rusku naftu po dumpinškim cijenama, prerađivati je u derivate i izvoziti, i na taj način ostvarivati ekstraprofite", pojašnjava naš sugovornik.
Što se dakle mijenja za Srbiju nakon 5. prosinca i stupanja na snagu Osmog paketa sankcija?
"Srbija će kupovati naftu po tržišnoj cijeni, isto kao i Hrvatska i većina drugih država članica EU. Razlika je samo u tome što više neće kupovati rusku naftu i ostvarivati ekstraprofite", ocjenjuje Umićević.
Ima li hrvatske odgovornosti?
Je li Hrvatska jedina odgovorna za zajedničku odluku Europske unije da Srbija ne bude izuzeta od zabrane uvoza ruske nafte, kako se može razumjeti iz napada srbijanskih lidera? Umićević kaže kako je to odluka cijele EU, i posebno naglašava da službeni Beograd o poziciji npr. Mađarske uopće ne govori.
"Politički vrh Srbije napada Hrvatsku zbog zajedničke odluke, i proziva Hrvatsku koja je kao članica EU dužna provoditi zajedničku politiku, ali – kako je to bila jednoglasna odluka svih 27 država članica – ne napada Mađarsku, koja je najveći Vučićev prijatelj u EU i najglasniji protivnik uvođenju sankcija Rusiji od svih država članica, i koja je također glasala da Srbija ne bude izuzeta", ističe Umićević.
On kaže kako je Srbija u jednom vrlo važnom segmentu već izuzeta od europskih sankcija protiv Rusije.
"Naime, Naftna industrija Srbije nije stavljena na 'crnu listu' EU, iako su joj većinski vlasnici ruske kompanije Gasprom i Gaspromnjeft, dakle ruska država. Iako su sve druge kompanije u ruskom ili većinskom ruskom vlasništvu u Europi stavljene na 'crnu listu', NIS nije, upravo zato da ne bi došlo do problema u opskrbi stanovništva Srbije energentima", podsjeća Umićević.
JANAF za svu naftu, osim ruske
Povodom tvrdnji srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kako Jadranski naftovod (JANAF) transportom nafte do Srbije ostvaruje 70 posto prihoda, Umićević kaže kako po podacima kojima on raspolaže taj postotak nije 70 posto, već upola manje – 35 posto.
Umićević ne vidi nijedan razlog da terminal na Krku i JANAF i dalje ne budu na raspolaganju Srbiji, uz ograničenje da će zbog europskih sankcija prevoziti svaku naftu, osim onu ruskog porijekla.
Na tom tragu su i najnovije izjave hrvatskih dužnosnika. Tako je hrvatski premijer Andrej Plenković 6. listopada uoči sastanka europskih lidera u Pragu izjavio: "Svu naftu koju Srbija treba i želi uvesti preko JANAF-a, može ali ne rusku".
