Sjeverna Makedonija ne proizvodi dovoljno električne energije za svoje potrebe, pa manjak nadoknađuje uvozom. Prošle godine jedna trećina potrošene električne energije je uvezena, čime je Sjeverna Makedonija postala energetski najovisnija zemlja u regiji. Najveći manjkovi su zimi, kada je potrošnja znatno veća, s obzirom da se svaka treća porodica grije na struju.
Podaci Regulatorne komisije za energetiku pokazuju da se domaća proizvodnja električne energije u protekloj deceniji smanjila za četvrtinu, a proizvodnja u državnim pogonima gotovo prepolovljena.
"Razlozi trenda smanjenja proizvodnje u termoelektranama su brojni kvarovi i prekidi u radu REK (Rudarsko energetski kombinat) Bitola, smanjenje otkopanih količina i kvalitete ugljena u REK Bitola, približavanje kraju životnog vijeka termoelektrana i neadekvatna ulaganja, smanjenje efikasnosti u pogonu i drugo", navodi se u izvještaju Regulatorne komisije za energetiku.
Hidroelektrana Kozjak jedini je veći državni kapacitet izgrađen nakon što je tadašnja Makedonija, sada Sjeverna Makedonija, proglasila nezavisnost 1991. godine.
Sve veće elektrane izgrađene su početkom 80-ih i već su dotrajale.
Ko su najveći proizvođači?
Najveći proizvodni pogoni su REK Bitola i termoelektrane (TE) Oslomej i Negotino. U Osomeju uglja više nema, a i u REK Bitola se kopa manje uglja koji je i lošije kvalitete.
TE Negotino radi na mazut i godinama je bila zatvorena zbog skupe proizvodnje. Međutim, drastičnim poskupljenjem struje na svjetskim tržištima proizvodnja mazuta postala je isplativa, pa je ponovo uključena.
Stručnjaci kažu da će te termoelektrane, ako budu radile punim kapacitetom, bez kvarova i ispada iz mreže, moći zimi osigurati struju za građane i male firme.
Trenutno je najveći problem osigurati struju za velike tvrtke koje su na slobodnom tržištu, gdje su cijene i do 10 puta veće nego lani.
Veliki proizvodni kapacitet je privatna kogeneracijska elektrana TE-TO, koja iz prirodnog gasa proizvodi električnu i toplotnu energiju za toplanu u Skoplju. (Kogeneracija je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplotne energije u jedinstvenom procesu)
Moraju se uvoziti i energenti za proizvodnju struje
Električna energija u Severnoj Makedoniji uglavnom se proizvodi iz uglja i prirodnog gasa, a ove godine i iz mazuta. Ugalj se ne vadi dovoljno, niti je zadovoljavajuće kvalitete, pa ga država mora uvoziti, kao i mazut i prirodni gas.
U javnosti se stiče utisak da je Vlada požurila osigurati energente u "pet do 12", odnosno pred sam početak sezone grijanja. Grijanje u Skoplju trebalo bi biti pušteno 15. oktobra, a još je neizvjesno hoće li gasa biti i po kojoj cijeni. Ako ne bude gasa, grijanje će biti na mazut.
Problema ima i s nabavkom mazuta i uglja. Početkom ovog mjeseca Skupština je za još šest mjeseci produžila trajanje krizne situacije za grijanje i struju.
Kupovina jeftine energije glavni je uslova da građani i privreda dobiju jeftinu struju. Nadležni ponavljaju da će struje i grijanja biti, ali još nisu objavili odakle će se obezbijediti.
Prije desetak dana premijer Dimitar Kovačevski rekao je da Vlada vodi intenzivne pregovore sa susjednim i drugim državama kako bi osigurala struju po povoljnoj cijeni za privredu.
Vlada se nadala da će obezbijediti električnu energiju iz Bugarske po cijeni nižoj od tržišne, ali je taj posao propao prije nekoliko dana. Bugarska ne smije prodavati jeftiniju struju jer će na taj način kršiti evropske propise.
U utorak je predsjednik Stevo Pendarovski izjavio da se nada evropskoj pomoći za kupovinu električne energije iz Bugarske.
"S bugarske strane obrazloženje je bilo: 'Ako izvozimo direktno bilateralno vama, a ne izlazimo na svjetska tržišta, možemo biti kažnjeni, sankcionisani od Evropske komisije'. Von der Leyen (predsjednica Evropske komisije) kaže da ako to radite direktno, to nije dozvoljeno, ali postoji način, kroz te solidarne, kompenzacijske fondove, da kompenzirate Sjevernu Makedoniju za ono što će biti razlika između svjetskih cijena i one po kojoj će Bugarska izvesti", rekao je Pendarovski.
Pregovori sa Srbijom o kupovini gasa
Sjeverna Makedonija ovih dana pregovara i sa Srbijom o kupnji jeftinog gasa, s obzirom da je sjeverni susjed u junu sklopio trogodišnji ugovor o kupovini gasa iz Rusije po višestruko nižim cijenama od tržišnih. Problem je, međutim, što Srbija nema dozvolu ruskog Gazproma za izvoz tog gasa.
Sjeverna Makedonija pregovara, ne da ga uvozi, nego da taj gas mijenja za struju. Ideja je da srpski gas dolazi u Sjevernu Makedoniju preko Bugarske, jer ne postoji gasna veza između Sjeverne Makedonije i Srbije. Tada će se u TE-TO proizvoditi toplotna i električna energija, a polovina električne energije zatim će se izvoziti u Srbiju i sa njom bi se platio gas. Neizvjesno je hoće li Gazprom dozvoliti takvu razmjenu.
Makedonska vlada takođe pregovara s Turskom o kupovini električne energije, ali nijedan od tih dogovora nije finaliziran.
Generalni direktor državnog proizvođača električne energije AD ESM Vasko Kovačevski prije manje od mjesec dana rekao je da je s Grčkom dogovorena isporuka milion tona uglja i 250.000 tona mazuta za nesmetan rad termoelektrana.
Privreda traži pomoć da se firme ne zatvaraju
Država ima obvezu da obezbijedi struju za oko 600.000 domaćinstava i oko 70.000 malih firmi, s manje od 50 zaposlenih i prometom manjim od 2,5 miliona eura. Za njih država daje jeftiniju struju. Građani dobijaju struju za oko 45 eura po megavat satu, a mala preduzeća oko 220 eura po megavat satu.
Velike kompanije, njih oko 1.600, struju kupuju na slobodnom tržištu, gdje su cijene trenutno 400-500 eura po megavat satu.
Najveći potrošač električne energije Euronikel iz Kavadaraca, nekadašnji FENI, od početka ovog mjeseca počeo je gasiti peći. U naredna tri mjeseca oko 800 zaposlenih sjediće kod kuće i primati 70 posto plate. Prošle godine Euronicel je potrošio više od 7,4 posto kompletne električne energije u Sjevernoj Makedoniji.
Skupa struja prethodno je zatvorila rudnik Buchim iz Radoviša, koji je prošle godine potrošio 1,3 posto ukupne električne energije u državi.
Krajem ovog mjeseca očekuje se zatvaranje Makstila u bivšoj skopskoj Željezari, koji je prošle godine trošio 1,5 posto struje u Sjevernoj Makedoniji.
Privredne komore kažu da će im ili država pomoći ili će se poslovanje obustaviti. Predsjednik Makedonske energetske asocijacije Kočo Anđušev 3. oktobra je rekao da velik broj industrijskih kompanija ne može izdržati ove cijene i zbog toga traže pomoć Vlade.
"Ako ove firme počnu da zatvaraju, a tamo rade naši građani koji moraju plaćati račune.... Ako ne dobiju platu, neće moći platiti ni male račune koji su značajno subvencionirani", rekao je Angjushev u intervjuu za Sitel.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u industriji u avgustu je smanjen za 1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Firme upozoravaju da najgore tek dolazi.
Predsjednik opozicione VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski saopštioje prije nekoliko dana da preko svojih i stranačkih kontakata može osigurati jeftiniji gas i mazut od onih koje plaća Vlada. Time bi se, tvrdi, u budžetu uštedjelo 300 miliona eura. U sredu popodne 5. oktobra u Vladi se sastao sa premijerom Dimitrom Kovačevskim i dogovorili su se da Vlada iskoristi kontakte opozicije za nabavku gasa i mazuta.
