Dva opoziciona saveza iznenađujuće su osigurala većinu na parlamentarnim izborima u Češkoj. Nakon što je prebrojano gotovo 99 posto glasova, savezi su zajedno osvojili 108 od 200 mjesta u Zastupničkom domu.
Češki glasači izbacili su komuniste iz parlamenta, prvi put nakon završetka Drugog svjetskog rata, izglasavši stranku čiji su preci vladali centralnoevropskim narodom od 1948. do Baršunaste revolucije 1989. godine koja je uvela demokratiju.
Komunisti su zatvorili desetine hiljada u logore prisilnog rada 1950-ih i brutalno potisnuli disidente, poput dramatičara koji je postao predsjednik Vaclav Havel, ali su nakon revolucije ostali u parlamentu.
Prema privremenim rezultatima objavljenim kasno u subotu 9. oktobra, konzervativni izborni savez Spolu dobio je 27,6 posto glasova, dok je savez Piratske stranke i Stranke gradonačelnika osvojio 15,5 posto glasova.
Na ovosedmičnim izborima Komunistička partija Češke i Moravska je osvojila 3,62% glasova sa izvještajima gotovo svih područja, manje od 5% potrebnih za ulazak u parlament i potencijalno označavajući posljednje poglavlje za stranku koja se postepeno smanjivala kako se njeno starenje smanjivalo.
"To mi se sviđa, jako mi se sviđa", rekao je za Reuters Jiri Gruntorad (69), bivši disident koji je potpisao disidentsku povelju 77, a komunističke vlasti su ga od 1981. do 1985. zatvorile zbog subverzije. "Ali prekasno je".
"Bila je to jedna od posljednjih komunističkih partija u svijetu, osim kineskih i kubanskih koje su zadržale svoje ime. Ostale su se barem preimenovale i počele se ponašati malo drugačije".
“Promjena je ovdje, mi smo promjena”, rekao je vodeći kandidat Spolua.
Glasači su takođe predali poraz ANO stranci premijera Andreja Babiša koja je dobila 27,3 posto glasova protiv opozicione grupe Desno središte Zajedno u iznenađujućem rezultatu.
Nakon 1989. godine, komunisti su nastojali apelirati na starije građane i češke radničke klase, ali nikada nisu imali odjeka među mlađim glasačima i nisu uspjeli prodrmati istoriju stranke s drugima kao totalitarni vladari koji su gušili slobodu.
"Veoma sam razočaran jer je to zaista veliki neuspjeh", rekao je lider Komunističke partije Vojtech Filip, koji je također podnio ostavku.
Havel se usprotivio zabrani stranke - koja se opirala članstvu zemlje u Evropsku uniju i NATO i održavala tople veze s Rusijom i Kinom - uprkos pozivima javnosti da to učine.
Komunisti su se uglavnom zadržali u izolaciji nakon 1989. godine, iako su sarađivali s drugim strankama tražeći glasove za usvajanje zakona u parlamentu. Bili su bliski i sa sadašnjim predsednikom Milošem Zemanom.
Stranka je vratila uticaj 2018. kada se Babiš - bivši član Komunističke partije - oslanjao na njih kako bi podržao njegovu manjinsku vladu sa socijaldemokratima.
To je bila najbliža stranka koja je došla na vlast od 1989. godine, ali izgleda da predstavlja i njihov konačni čin kao političke snage u bivšoj naciji u bloku Sovjetskog Saveza.
"Presretna sam što je ovo doba sada prošlo - ne samo za nas koji još živimo, već i za one koji su preminuli i koje je režim progonio", rekla je Hana Palcova (74) koja je napustila zemlju pod prijetnjom tajne policije.
